Hrvatska će u prve dvije godine članstva u Europskoj uniji na raspolaganju imati 3,5 milijardi kuna iz fondova EU. Hoćemo li uspjeti maksimalno iskoristiti ta sredstva ovisi samo o nama i kvaliteti predloženih projekata. U nastavku su četiri uspješne priče hrvatskih poduzetnika koji su za svoje projekte uspjeli povući i po deset milijuna kuna.

SIRANA GLIGORA
Kolan, Pag
7,9 milijuna kuna

Sirana Gligora u Kolanu na otoku Pagu vlasnika Ivana Gligore i njegove obitelji prošle je godine otvorila nove pogone, čime je značajno proširila kapacitete proizvodnje. Ukupno su u novu siranu uložili oko tri milijuna eura, od čega su 7,9 milijuna kuna uspjeli nepovratno dobiti iz SAPARD programa.

„Pogon je završen koncem prošle godine, kada je isplaćen i ugovoreni iznos. Već se dugo prije toga pričalo o fondovima EU, a prvu smo informaciju dobili iz medija. Projekt za natječaj vodila nam konzultantska kuća Valencija iz Osijeka koja je već imala niz uspješnih projekata. Opremu smo direktno uvezli iz Španjolske, dok smo iz Italije uvezli rashladne uređaje kako bi sve bilo prilagođeno našim potrebama za proizvodnju sira. Od tri milijuna eura, pola je oprema, a pola gradnja“, kaže Šime Gligora, Ivanov sin.

Priprema od ideje do gradnje trajala je tri godine.

„Morate znati svaki detalj, dobro se pripremiti. Lokalna samouprava nije nam pomogla, ali nije niti bila osposobljena za takvo što. Prije natječaja utrošili smo do milijun kuna na prikupljanje dokumentacije i ispunjavanje svih uvjeta za natječaj, od građevinske dozvole, dovođenja strujnog priključka i dr. Kontrole su vrlo stroge, ovih dana nam dolaze inspektori EU koji ne kontroliraju kako ste utrošili novac, već odgovara li izvedba svih radova projektu. Cijelu smo investiciju sami financirali kreditom, a sredstva EU iskoristili smo za povrat dijela kredita, odnosno smanjenje glavnice. Ići ćemo na još jedan natječaj iz IPARD-a, ali manji, od 150 do 200 tisuća eura, za nabavu dodatne opreme“, kaže Gligora.

Smatra da bi se više trebale oglašavati mogućnosti povlačenja bespovratnih sredstava iz EU fondova, osobito među uspješnim tvrtkama koje se ne bi trebale premišljati. „Ako postoji dobra gospodarska podloga i ako je povrat uloženih sredstava opravdan, ne bi trebalo dvojiti oko natjecanja jer je to najpovoljniji kredit koji se može dobiti, a ne vraća se uopće. Sredstva koja ćemo imati na raspolaganju nisu vječna pa treba biti brz i odlučan.“, zaključuje Gligora.

GLAZIR
Sesvete
9,2 milijuna kuna

„Već pripremamo novi projekt kojim ćemo tražiti sredstva, ovaj put iz programa IPARD“, kažu u prehrambenoj tvrtki Glazir.

U jesen prošle godine ta je tvrtka sa 22 zaposlenih otvorila novi pogon u blizini Zagreba. Od SAPARD-a su nepovratno dobili 9,2 milijuna kuna, dok je cijela investicija bila teška 25 milijuna kuna. Ostatak novca osigurali se preko EBRD-a.

„Nije bilo lako“, priznaje Zdenka Kovačević Balen, izvršna direktorica Glazira.

„Sam proces je vrlo kompleksan, ima puno propisa od kojih se ne smije odstupiti. Važno je dobro razraditi projekt prije prijave jer svaka kasnija izmjena izaziva komplikacije. S obzirom na to da su rokovi u četvrtom krugu, na koji smo se javili, bili kratki, odustali smo od dijela već odobrenog novca jer bi nam odobravanje tih izmjena uzelo vrijeme. Puno smo naučili, a drugi put će bilo lakše“, kaže Kovačević Balen.

Vlasnik tvrtke Darko Glad na ideju o financiranju iz fondova došao je 2008. godine poučen iskustvom onih koji su konkurirali na prethodnim natječajima. U jesen iste godine održali su i prve sastanke s konzultantima specijaliziranim za EU fondove te započeli pripreme.

Nakon toga sve je išlo prilično brzo, ali kako sami priznaju, nimalo jednostavno. Projekt im je odobren u svibnju 2009. godine i tek nakon toga su mogli započeti s radovima, a trebao je biti završen do kraja rujna. Na projektu je radilo pet ljudi iz tvrtke na čelu s vlasnikom, a ističu da bez pomoći konzultanata AgroCom consulta i Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije  sigurno ne bi završio ovako uspješno.

PAŠKA SIRANA
Pag
9,8 milijuna kuna

Novi pogon Paške sirane sagrađen je u zgradi veličine više od 1.800 četvornih metara, u koju su ugrađeni moderni uređaji za proizvodnju paškog sira.

„Mi smo se za fondove EU interesirali i prije nego što je objavljen natječaj, a za njih smo doznali najprije iz medija te u Ministarstvu poljoprivrede. Kada smo se prijavili na prvi natječaj, nismo prošli. Razlog je bio što smo 15 minuta zakasnili predati dokumentaciju. Na poštu smo predali dokumentaciju prije 12 sati, ali djevojka koja je radila stavila je kuvertu na vagu u 12.15 sati. Barkod je otkucan u to vrijeme i nismo prošli“, kaže Ante Oštarić, tehnički direktor.

Iako su imali konzultantsku kuću, tvrde da su većinu posla obavili sami.

„Lokalna samouprava nam nije pomogla ništa, a najveću smo pomoć imali od SAPARD agencije. Na prvi smo se natječaj javili 2006. godine, tada nismo uspjeli, a sljedeći je bio u kolovozu iduće godine. Ugovor smo potpisali sredinom kolovoza te godine. Morali smo financirati čitavu investiciju vrijednu 30 milijuna kuna, a nakon toga smo dobivali sredstva, i to najviše 50 posto od investicije s limitom od 10 milijuna kuna, koliko smo i tražili“, objašnjava Oštarić.

„Uvjeta za dobivanje novca bilo je puno. Osnovni da se bavite djelatnošću za koju ste dobili novce, a i to da oprema mora biti iz Hrvatske ili iz EU. U veljači 2009. godine dobili smo sredstva i još smo pod revizijom koja traje pet godina. Ako uoče bilo kakve nepravilnosti, mogu zatražiti povrat sredstava.“, kaže Oštarić.

„Nedovoljno se koriste sredstva iz EU fondova jer je priprema skupa. Mi smo uložili oko 2 milijuna kuna prije prijave na natječaj, a rijetko tko može uložiti toliko, bez jamstva da će sredstva uopće dobiti“, zaključuje Oštarić.

OSTREA
Benkovac
10 milijuna kuna

Tvornica za preradu ribe Ostrea u gospodarskoj zoni Novi Stankovci počela je s radom u kolovozu prošle godine kada je sagrađen novi objekt vrijedan 55 milijuna kuna. S preradom ribe krenula je prije 11 godina, a sa 50 zaposlenih je uspijevala posoliti 500 tona ribe.

„Vlastiti prostor nam je trebao za daljnji razvoj. Prve godine preseljenja već smo preradili 4500 tona inćuna, a od proljeća do kolovoza zapošljavamo oko 300 ljudi“, kaže direktor Ostree Neven Badurina koji je iz sredstava SAPARD-a za svoj projekt dobio maksimalnih 10 milijuna kuna.

Raspisivanje natječaja čekali su prilično spremni. Badurina kaže kako nije problem napisati projekt te da su uvjeti bili prilično razumljivi.

„Unutar mjesec dana prikupili smo svu potrebnu dokumentaciju. Lokalna samouprava nam je pomogla oko dobivanja dozvola za gradnju, a građevinsku smo dobili za 4 dana. U kolovozu je predan projekt, u rujnu su dobili obavijest da je prihvaćen, a već u listopadu su im na račun sjela i sredstva iz programa. Komisija SAPARD-a je došla nakon što je projekt prihvaćen. Sve su rigorozno pregledali, pa čak i porijeklo naručenih materijala za gradnju tvornice koji su morali biti proizvedeni u Hrvatskoj ili u EU. Problem su pravila. Treba ih hitno mijenjati, jer će se teško povući znatnija sredstva iz fondova. Mi sada planiramo ulaganje od oko 6 milijuna eura u liniju za proizvodnju, a prema sadašnjim pravilima se ne može dobiti sredstva za ulaganje u postojeći izvozni broj nego samo za novi“, kaže Badurina.

Izvor: Jutarnji.hr, 13.09.2010.