Važećim poreznim sustavom utvrđeni su:
- porez na dodanu vrijednost (PDV),
- porez na dobit,
- porez na dohodak i prirezi,
- posebni porezi - akcize: za naftu i naftne derivate, duhanske prerađevine, alkohol, bezalkoholna pića, pivo, kavu, osobne automobile i ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, luksuzne proizvode), porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti,
- porez na promet nekretnina,
- naknade za priređivanje igara na sreću,
- lokalni porezi - određene vrste poreza koji su prihod jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave), 
- županijski porezi, općinski ili gradski porezi.

Navodimo propise vezane za oporezivanje:
1. Opći porezni zakon NN 127/00, 86/01 (ispravak) i 150/02
2. Zakon o poreznom savjetništvu NN 127/00
3. Zakon o otocima
4. Zakon o brdsko – planinskim područjima NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05
5. Zakon o područjima posebne državne skrbi NN 26/03, 42/05 i 90/05
6. Zakon o poticanju ulaganja
7. Zakon o slobodnim zonama NN 44/96 i 92/05

- Porezni obveznik je svaka fizička ili pravna osoba koja je temeljem zakona dužna platiti porez.
- Porezni platac - svaka fizička ili pravna osoba koja u ime i za račun poreznog obveznika mora obračunati i uplatiti porez (ne moraju u određenom trenutku biti iste osobe). (npr. pri isplati plaće porezni platac je poduzeće).
- Porezni destinatar - osoba koja po namjeri države mora snositi porezni teret bilo iz svog dohotka ili imovine.
- Konačni platac poreza - osoba koja u stvarnosti plaća porez bez obzira da li je to namjera države ili je taj porez prevaljen.
- Porezni jamac - fizička ili pravna osoba koja jamči da će porezni obveznik platiti poreznu obvezu.
- Porezna sposobnost - ekonomska mogućnost da se udovolji obvezi plaćanja poreza.
- Porezni izvor - sva dobra koja pripadaju poreznom obvezniku i iz kojih on mora platiti porez.
- Porezna osnovica - temelj za obračun poreza. Nije jednaka kod svih poreznih oblika.
- Porezna stopa - dio porezne osnovice za koji će se ona smanjiti kako bi porezni obveznik podmirio svoju obvezu.
- Porezna tarifa - sustavni pregled poreznik stopa i objekata oporezivanja (uglavnom za neizravne poreze).
- Razrez poreza - propisima utvrđen postupak kojeg provodi porezna uprava radi utvrđivanja visine porezne osnovice i da bi se primjenom odgovarajuće porezne stope utvrdi porezna obveza.
- Porezni katastar - sustavno uređen pregled svih elemenata koji se uzimaju u obzir pri oporezivanju (kod izravnih poreza).
- Otpis poreza - smanjivanje ili otpisivanje porezne osnovice uslijed različitih elementarnih nepogoda kada porezni obveznik nije mogao utjecati na nepogodne situacije.
- Odgoda plaćanja poreza (poček) - ukoliko trenutno nema sredstava porezni obveznik u određenom razdoblju mora platiti obvezu ako mu porezna uprava odobri odgodu.
- Porezne olakšice i porezna oslobođenja - kada se od oporezivanja izuzimaju pojedini porezni izvori ili kada se u skladu sa poreznom politikom smanji porezna osnovica.

Što je PDV?
Porez na dodanu vrijednost (PDV) je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje.

Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga (inputa) i vrijednosti kupovina (inputa, ali ne i inputa rada), odnosno dodana vrijednost je vrijednost što je proizvođač dodaje inputima prije nego što ih proda kao nove proizvode i usluge.

Kako se primjenjuje metoda oporezivanja prema izdanim računima?
Primjenom metode oporezivanja prema izdanim računima (fakturama) porezni obveznik pri podmirenju svoje porezne obveze odbija porez plaćen ili obračunat po računima onih poreznih obveznika koji su njemu isporučili dobra i usluge (dobavljači).

Račun služi kao dokument za odbitak obračunatog poreza. U nekim slučajevima zaračunani porez u računu dobavljača može biti veći od obračunatog PDV-a poreznog obveznika.

Tada će se taj iznos priznati poreznom obvezniku kao akontacija porezne obveze u idućem razdoblju ili će imati pravo na povrat poreza. Time je PDV neutralan za poreznog obveznika, osim za krajnjeg potrošača – građanina koji snosi porez bez mogućnosti odbijanja pretporeza.

Pri obračunu PDV-a poduzetnik pomoću računa za kupljena i prodana dobra i usluge izravno izračunava svoju poreznu obvezu. Naime, iznos poreza iskazanog na ulaznim računima oduzima se od poreza koji su iskazani na računima za prodaju proizvoda i usluga. Tako račun postaje osnovni dokaz za obračunavanje poreza na dodanu vrijednost i osnova za kontrolu porezne obveze. U tom slučaju, svakom je poreznom obvezniku u interesu da porez u prethodnoj fazi bude ispravno obračunat jer u visini toga iznosa ovisi njegova porezna obveza. Na taj način je uvedena porezna samokontrola.

Koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost?
Obveznici PDV-a samo su osobe (poduzetnici) registrirane za obavljanje poduzetničke djelatnosti, odnosno:
- poduzetnici koji isporučuju dobra ili usluge,
- uvoznici i izvoznici,
- poduzetnici (fizičke osobe) čija je godišnja vrijednost isporuka veća od 85.000 kn.

Što je porezna osnovica?
Porezna osnovica je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Kolike su stope poreza?
U primjeni su slijedeće stope poreza:
- 23% opća stopa poreza
- 0% tzv. nulta stopa (kruh, mlijeko, neke vrste knjiga, lijekova, časopisa i sl.)
- 10% za određene usluge komercijalnih ugostiteljskih objekata i agencijske provizije za iste

Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja.

Koja su porezna oslobođenja?
U tuzemstvu su plaćanja PDV-a oslobođene ove usluge i isporuka dobara:
- najam stambenih prostora,- usluge dobara banaka, štedionica i štedno kreditnih organizacija, društava osiguranja i reosiguranja,
- igre na sreću u igračnicama i automat klubovima te klađenje,
- usluge liječnika, medicinskih sestara i biokemijskih labaratorija
- zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, ustanove za dječju skrb i skrb za mladež, predškolske, osnovne, srednje i visokoškolske ustanove, vjerske zajednice i ustanove, javne ustanove u kulturi, samostalni umjetnici i umjetničke organizacije,
- promet zlatnih poluga, domaćih i stranih sredstava plaćanja, novčanih potraživanja, vrijednosnica i udjela u poduzećima.

Pri uvozu zakon propisuje niz oslobađanja, npr. unos osobne prtljage do određenog iznosa, uvoz reklamnog materijala, privremeni uvoz, raznih donacija određenim institucijama.

Pri izvozu oslobođene su isporuke:
- oplemenjena dobra, prijevozne i otpremne usluge, dobra u slobodnu zonu, slobodna i carinska skladišta, dobra i usluge diplomatskim predstavništvima, usluge domaćih poduzetnika u RH inozemnim poduzetnicima koji obavljaju pomorski, zračni i riječni prijevoz, dobra i usluge humanitarnim, zdravstvenim, vjerskim i socijalnim ustanovama, sportskim amaterskim klubovima te tijelima državne i lokalne samouprave i uprave koje se plaćaju iz primljene inozemne novčane donacije.

Strani državljanin ima pravo na povrat PDV-a za dobra kupljena u Hrvatskoj ako ih iznosi iz Hrvatske, ako je iznos računa viši od 500 kn i ako u roku od  6 mjeseci od dana izdavanja računa dostavi izvornik obrasca PDV-P prodavatelju od kojeg je kupio dobra.
Inozemni poduzetnici koji izlažu na sajmovima imaju pravo na povrat PDV-a samo za točno određene usluge i isporuke dobara koje im obave tuzemni poduzetnici (npr. najam, opskrba, izrada i popravak izložbenog prostora).

Kako se ispostavljaju računi?
Ispostavljanje računa temeljna je pretpostavka oporezivanja PDV-om.
Svaki je sudionik u proizvodno – prodajnom procesu zainteresiran za primanje i izdavanje računa, jer upravo račun s posebno iskazanim iznosom poreza služi za odbitak pretporeza.
Sadržaj računa propisan je zakonom. Priznaju se i gotovinski i negotovinski (žiro račun, kartica, ček, virman). Račun se ispostavlja u dva primjerka: jedan za kupca, a drugi za knjigovodstvo.

Koliko traje razdoblje oporezivanja?
Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Obračunska razdoblja tijekom godine protežu se od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu. Konačni obračun PDV-a za one koji plaćaju porez prema izdanim računima (obveznici poreza na dobit) obavlja se do kraja travnja za prethodnu godinu, dok oni koji plaćaju PDV prema naplaćenim računima (obveznici poreza na dohodak) konačni obračun podnosi se do kraja veljače tekuće godine za proteklu godinu.

Kako se izračunava porezna obveza?
Obveznik sam izračunava poreznu obvezu kao razliku pretporeza iz ulaznih računa i poreza koje je on zaračunao svojim kupcima.
Porez se prijavljuje na obrascu PDV za mjesečni obračun, odnosno PDV-K za godišnji obračun poreza.
Ako porezni obveznik ima pravo na povrat više plaćenog poreza, PU je obavezna vratiti razliku u roku od 15 dana.

Koliko dugo se čuva dokumentacija?
Računi i ostali dokumenti obvezatni prema zakonu o PDV-u moraju se čuvati najmanje pet godina. Dokumentacija vezana za nekretnine mora se čuvati najmanje deset godina.

Kojim zakonom je određen žalbeni postupak?
Žalbeni postupak, obnova, zastara postupka, naplata i povrat određeni su Općim poreznim zakonom.

Što je porez na dobit?
Porez na dobit na neki način je porez na dohodak poduzeća. Porezna stopa po kojoj se oporezuje dobit u RH je 20%.

Tko su porezni obveznici?
Porezni obveznici su trgovačka društva i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti.

Kolika je stopa poreza?
Porezna stopa po kojoj se oporezuje dobit u RH je 20%.

Što je porezna osnovica?
Porezna osnovica je ostvarena dobit (razlika između prihoda i rashoda).
Za rezidenta je to  ukupna dobit ostvarena u Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u Hrvatskoj.

Koji je postupak izračunavanja porezne obveze?

Poduzeće može i umanjiti dobit odnosno poreznu osnovicu npr. ako koristi ubrzanu amortizaciju, ima neka ulaganja i dr.

Koje su porezne olakšice?
Postoje i porezne olakšice u RH te ih mogu ostvariti poduzetnici koji obavljaju djelatnost i zapošljavaju na područjima posebne državne skrbi (ako zapošljavaju određeni broj zaposlenih plaćaju nižu stopu poreza na dobit). Isto tako, ako koriste slobodne zone te ako zapošljavaju osobe s invaliditetom ili u okviru profesionalne rehabilitacije također plaćaju niže stope poreza od zakonom propisanih.

Koliko traje porezno razdoblje?
Porezno razdoblje i obaveza plaćanja poreza na dobit u pravilu je kalendarska godina.
Tijekom godine se plaćaju predujmovi na osnovi porezne prijave za prethodnu godinu.

Što je porez na dobit po odbitku?
Porezom po odbitku oporezuje se dobit koju ostvari nerezident u Hrvatskoj. Taj porez se plaća po stopi od 15% na kamate, na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, za usluge istraživanja tržišta, porezne i revizorske usluge te na usluge poreznog savjetovanja plaćene inozemnim osobama.

Tko je porezni obveznik?
Porezni obveznik se veže za fizičku osobu koja ostvaruje dohodak i koja ga plaća. U većini zemalja je dohodak godišnja kategorija.

Što je porezna osnovica?
Porezna osnovica – Ukupni dohodak koji tuzemni porezni obveznik ostvari u zemlji i inozemstvu, a inozemni u RH. Neovisno od načina kako je ostvaren, oporezuje se sam dohodak i to stvarno ostvareni tj. neto dohodak, a ne pretpostavljeni dohodak.

Koje su vrste poreza na dohodak?
Dohodak od nesamostalnog rada – rad kod poslodavaca,
- određuje se kao razlika između primitaka i izdataka
- primici su: plaće, naknade, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa, premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike, svi drugi primici koje poslodavac isplaćuje za obavljeni rad, mirovine i sl.
- izdaci su: uplaćeni doprinosi za obavezna osiguranja iz plaće, uplaćene premije po osnovu životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

Dohodak od samostalne djelatnosti – smatra se dohodak od obrta
 i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak o slobodnih zanimanja (zdravstveni djelatnici, odvjetnici, javni bilježnici, umjetnici...), poljoprivrede i šumarstva
- dohodak se utvrđuje kao razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka
- porezni obveznici su dužni voditi poslovne knjige i evidencije
- porezna stopa iznosi 35 %, a slobodnim autorima se priznaju paušalni troškovi od 25% dohotka

Dohodak od imovine i imovinskih prava
- najamnina, zakup, patent, licence.
- iznos najamnine se umanji za 30% na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja i nakon toga se plaća porez od 15 % + prirez.
- prodaja nekretnine se ne oporezuje ako je prodana 3 godine nakon nabave.
- imovinska prava se oporezuju po stopi od 25 % + prirez, ali nemaju pravo na osobni odbitak.

Dohodak od kapitala
- primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti › 15 % + prirez.
- primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika koji ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica › 15 % + prirez.
- kamate › 35 % + prirez.
- izuzimanje imovine i korištenje usluga vlasnika/suvlasnika poduzeća za njihove osobne potrebe › 35 % + prirez.

Dohodak od osiguranja
- premije životnog osiguranja do 1050 kn mjesečno priznaju se kao izdatak pri utvrđivanju dohotka.
- dohotkom od osiguranja se podrazumijeva samo onaj dio koji je prilikom uplata premija bilo oslobođeno na dohodak › 15 % +

Koje su porezne stope?
Za obračun poreza na dohodak primjenjuju se 4 porezne stope:
stopa od 15% primjenjuje se na osnovicu do 3 200 kuna mjesečno,
stopa od 25% na osnovicu između  3 200 i 8 000 kuna mjesečno,
stopa od 35% na osnovicu između  8 000 i 22 400 kuna mjesečno,
stopa od 45% iznad 22 400 kuna mjesečno.

Na što se može ostvariti osobni odbitak?
Osobni odbitak može se ostvariti  na zdravstvene usluge, na troškove vezane za stanovanje, za dana darivanja.

Za što se mogu ostvariti porezne olakšice?
Porezne olakšice mogu se ostvariti za poticanje zapošljavanja, za školovanja i usavršavanja fizičkih osoba, za donacije do određenog iznosa (samostalni djelatnici i kulturni djelatnici);
ratni vojni invalidi ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada, dok područja posebne državne skrbi imaju veći neoporezivi dio dohotka
(postoci i iznosi ??? – trebalo bi verificirati – netko tko je u toj materiji i s tim radi – zakon je vrlo opširan)
Postoje i primici na koje se ne plaća porez na dohodak – novčane naknade za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćene na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, naknade štete zbog nesreće na radu i dr.

Što je prirez?
Prirez se plaća općini ili gradovima gdje porezni obveznik živi. Osnovica za izračun prireza je već utvrđen iznos poreza na dohodak.

Koje su porezne stope za prirez?