Zakon o radu (NN, br. 38/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 30/04, 137/04) određuje da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. U pravilu ugovor o radu sklapa se napismeno, ali nedostatak takvog oblika ne utječe na postojanje i valjanost ugovora. U slučaju da se ugovor o radu nije sklopio u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada predati radniku pisanu izjavu o sklopljenom ugovoru o radu.

Zakonom su izričito utvrđene odredbe koje moraju biti ugrađene u ugovor o radu:
- Naziv ugovornih stranaka, njihovo sjedište, odnosno prebivalište
- Mjesto gdje će se posao obavljati
- Poslovi koje će radnik obavljati
- Datum početka radnog odnosa
- Pretpostavljeno trajanje radnog odnosa (u slučaju da se radni odnos sklapa na određeno vrijeme)
- Trajanje plaćenoga godišnjeg odmora
- Otkazni rok
- Iznos plaće, dodaci na plaću, rokovi isplate
- Trajanje radnog dana ili tjedna

1. TRAJANJE UGOVORA O RADU
Ugovor o radu u pravilu se sklapa na neodređeno vrijeme, no iznimno se može sklopiti i na određeno vrijeme, kada je prestanak unaprijed određen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, dovršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. U tu kategoriju spadaju: obavljanje sezonskog posla, privremene zamjene odsutnog radnika, privremeno povećanje opsega poslova, privremeni poslovi za koje poslodavac ima hitnu potrebu, te ostali slučajevi predviđeni drugim zakonima.

Trajanje ugovora o radu može s odrediti točnim datumom ili se može odrediti događaj čijim će se nastankom okončati započeti radni odnos. Zakon o radu ograničava trajanje ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme na neprekinuto razdoblje koje nije dulje od 3 godine, osim slučaja zamjene privremeno odsutnoga radnika gdje taj rok može biti i dulji.

2. PLAĆE
Zakon utvrđuje obvezu određivanja brutoplaće koja mora biti navedena u ugovoru o radu i koju će poslodavac isplaćivati radniku za obavljeni rad. Zakonskim odredbama utvrđena je minimalna brutoplaća koju poslodavac mora isplatiti radniku za obavljeni rad, a minimalni iznos je vezan uz stručnu spremu radnika.

3. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Zakon o radu izričito određuje uvjete pod kojima prestaje ugovor o radu:
- smrt radnika
- istek trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme
- nakon što radnik navrši 65 godina i ima 20 godina radnog staža (ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore)
- dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad
- sporazumom radnika i poslodavca
- otkazom
- odlukom nadležnog suda.

Otkaz ugovora o radu kao postupak jednostrane izjave volje poslodavca, mora se uručiti radniku napismeno. Radnik ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave otkaza izjaviti prigovor na odluku poslodavca, a u slučaju daljnjeg negativnog odgovora poslodavca ili u slučaju ogluhe, radnik ima pravo u roku od 30 dana od dana primitka odluke o otkazu, podnijeti tužbu nadležnom sudu, ako smatra da je tom odlukom povrijeđeno njegovo pravo.

Za odluku o otkazu ugovora o radu poslodavac mora imati valjano obrazložene uvjete radi kojih nastupaju razlozi za otkaz:
- poslovno uvjetovani otkaz
- osobno uvjetovani otkaz
- otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.

Zakon predviđa da u slučaju osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa ili drugih osobito važnih činjenica, poslodavac može uručiti radniku izvanredni otkaz ugovora o radu, koji za razliku od redovitog otkaza ugovora o radu ne predviđa obvezu određivanja otkaznog roka i plaćanje otpremnine. Izvanredni se otkaz mora donijeti u roku od 15 dana od dana saznavanja činjenice na osnovi koje je donesena takva odluka.

U slučaju redovitog otkaza ugovora o radu, radnik ima pravo na otpremninu. Iznos otpremnine ovisi o neprekidnom trajanju radnog odnosa kod istog poslodavca, a utvrđuje se u visini od trećine prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca rada i to za svaku godinu neprekidnoga rada provedenog kod istog poslodavca. Radnik koji je kod istog poslodavca radio manje od dvije godine, nema pravo na otpremninu.

4. RADNO VRIJEME
Zakon o radu predviđa dvije osnovne kategorije:
1. radni odnos s punim radnim vremenom
2. radni odnos s nepunim radnim vremenom.

Za poslove na kojima ni uz mjere zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno se vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost, pa je za tu kategoriju predviđeno skraćeno radno vrijeme. U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega rada, te u drugim slučajevima prijeke potrebe, radnik je dužan na zahtjev poslodavca raditi dulje od punog radnog vremena u prekovremenom radu i to najviše do 10 sati u tjednu.

Predviđene su i mogućnosti preraspodjele radnog vremena i to ako osobitosti posla to zahtijevaju. Naime, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje dulje, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog ili nepunog radnog vremena.
Tako preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti dulje od punog radnog vremena, gledajući kroz prosjek kalendarske godine.

Puno radno vrijeme ne može biti dulje od 40 sati u tjednu.

5. ODMORI I DOPUSTI
Zakon o radu određuje tijekom radnog vremena minimalnu stanku od 30 minuta za radni odnos s najmanje 6 sati rada na dan.Između dvaju uzastopnih radnih dana, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno. Zakon određuje i tjedni odmor i godišnji odmor u trajanju minimalno 18 radnih dana. Propisano je i pravo na plaćeni dopust u trajanju od najviše 7 dana (vjenčanje, smrt u obitelji, rođenje djeteta i sl.). Na zahtjev radnika, poslodavac može odobriti neplaćeni dopust, a za to vrijeme sva prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

1. RAD STRANACA
Stranac može raditi u Hrvatskoj na temelju radne ili poslovne dozvole. U slučajevima određenima Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 109/03) stranac može raditi i bez radne dozvole.
Radna dozvola
U Republici Hrvatskoj postoji kvotni sustav radnih dozvola. Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o godišnjoj kvoti (broju) radnih dozvola za produženje i za novo zapošljavanje.

Prema Odluci o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2006. (NN br. 153/05) ukupna godišnja kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj iznosi 1 837 radnih dozvola.
Godišnja kvota za novozaposlene strance iznosi 1 037 radnih dozvola:

• TURIZAM – 516 radnih dozvola
• BRODOGRADNJA – 110 radnih dozvola
• GRAĐEVINARSTVO – 336 radnih dozvola
• ZNANOST I OBRAZOVANJE – 10 radnih dozvola
• ZDRAVSTVO – 16 radnih dozvola
• KULTURA – 45 radnih dozvola
• PROMET – 4 radne dozvole

Određenim kategorijama stranaca izdaju se radne dozvole koje ne ulaze u kvotu. To su radne dozvole koje se izdaju:

• za radnike-strance dnevne migrante koji su u Hrvatskoj zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme pod uvjetom uzajamnosti,
• za radnike-strance i članove njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske,
• za strance koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima i predstavništvima stranih trgovačkih društava, a nisu stranci iz članka 95. Zakona (koji rade bez radne dozvole),
• za strance koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava, kako je definirano Zakonom o potvrđivanju protokola o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,
• za učitelje i nastavnike koji izvode nastavu u školskim ustanovama, na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
• na temelju međunarodnog ugovora,
• profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima, koji na temelju valjano zaključenog ugovora rade u Hrvatskoj,
• za strance supružnike i djecu stranaca kojima je odobren stalni boravak u Hrvatskoj.

Zahtjev za izdavanje radne dozvole strancu podnosi poslodavac (pravna ili fizička osoba) nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu svog sjedišta.

Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole (bez obzira ulazi li radna dozvola u kvotu ili ne) poslodavac je dužan priložiti:
• podatke o strancu s kojim namjerava sklopiti ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor,
• podatke o radnom mjestu ili vrsti posla i uvjetima rada,
• dokaz o registraciji trgovačkog društva, predstavništva ili obrta u Hrvatskoj (npr. izvod iz registra Trgovačkog suda o upisu trgovačkog društva, presliku rješenja o registraciji predstavništva u Hrvatskoj, presliku obrtnice),
• dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima (uvjerenje porezne uprave, izlist službi mirovinskog odnosno zdravstvenog osiguranja, Bon 1, Bon 2),
• obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca (u obliku dopisa).
Ukoliko se radi o produženju radne dozvole poslodavac je uz gore navedeno dužan priložiti presliku prethodne izdane radne dozvole, presliku prethodnog ugovora o radu ili drugog odgovarajućeg ugovora i presliku radne knjižice stranca.
Poslodavac je dužan sa strancem sklopiti ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor u pisanom obliku prije početka rada, a najkasnije u roku od 15 dana od dana izdavanja radne dozvole. Ako ugovor nije sklopljen u pisanom obliku poslodavac je dužan, prije početka rada, a najkasnije u roku od 15 dana od dana izdavanja radne dozvole uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Radna dozvola izdaje se na određeno vrijeme s rokom važenja koji je jednak vremenu za koji se sklapa ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor, ali najduže na dvije godine.
Zahtjev za produženje radne dozvole poslodavac mora podnijeti najkasnije 45 dana prije isteka roka važenja izdane radne dozvole.

2. RAD BEZ RADNE DOZVOLE
Zakonom o strancima predviđene su kategorije osoba koje, pod određenim uvjetima, mogu raditi u Hrvatskoj bez radne dozvole (članak 95. Zakona):

1. ključno osoblje trgovačkih društava koje je definirano Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske,
2. osnivači, prokuristi, članovi uprava i članovi nadzornog odbora trgovačkog društva, koji u trgovačkom društvu obavljaju poslove, a to obavljanje poslova nema karakter radnog odnosa i ne traje duže od ukupno tri mjeseca godišnje,
3. sveučilišni profesori koje hrvatska sveučilišta pozovu za predavače, znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici-predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstveno-istraživačkih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,
4. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih i obrazovnih institucija, koji u Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje,
5. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u Hrvatsku dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,
6. članovi znanstvenih međunarodnih misija, koji obavljaju posao istraživanja u Hrvatskoj, koji je odobrila Vlada Republike Hrvatske,
7. strani dopisnici, akreditirani u Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,
8. predstavnici vjerskih zajednica dok obavljaju posao isključivo vezan za vjersku službu,
9. umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe, ako zbog toga u Hrvatskoj ne borave duže od 30 dana odnosno tri mjeseca godišnje s prekidima,
10. autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske, plesne i baletne umjetnosti, kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje koje sudjeluje u kulturnim radionicama, susretima i kolonijama, ako zbog toga u Hrvatskoj ne borave duže od 30 dana odnosno tri mjeseca godišnje s prekidima,
11. osobe koje na temelju ugovora s Vladom Republike Hrvatske, ministarstvom nadležnim za obranu ili ministarstvom nadležnim za unutarnje poslove obavljaju poslove za potrebe obrane i sigurnosti države ili koje se stručno usavršavaju na tim područjima,
12. supružnici i djeca hrvatskih državljana koji imaju boravak u Hrvatskoj,
13. osobe koje u Hrvatsku dolaze radi sudjelovanja na sportskim i šahovskim priredbama,
14. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike, ako zbog toga u Hrvatskoj ne borave duže od 30 dana,
15. stranci koje je uputio inozemni poslodavac, koji omogućavaju stručno usavršavanje i obuku osobama zaposlenim kod pravnih i fizičkih osoba sa sjedištem u Hrvatskoj u trajanju do tri mjeseca neprekidno,. RAD BEZ RADNE DOZVOLE
Zakonom o strancima predviđene su kategorije osoba koje, pod određenim uvjetima, mogu raditi u Hrvatskoj bez radne dozvole (članak 95. Zakona):

16. osobe kojima je odobren privremeni boravak u svrhu stručnog usavršavanja ili obuke kod hrvatskog poslodavca, a organizacijski je oblik stranog poslodavca koji ih je uputio na usavršavanje ili obuku, ako njihovo stručno usavršavanje ili obuka ne traje duže od tri mjeseca neprekidno,
17. stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, ako njihov rad ne traje duže od 30 dana neprekidno odnosno tri mjeseca godišnje s prekidima,
18. stranci koji sudjeluju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac,
19. stranci koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima,
20. stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima, ako u Hrvatskoj ne borave duže od tri mjeseca neprekidno,
21. osobe kojima je priznat status azilanta,
22. stranci s odobrenim stalnim boravkom,
23. stranci koji u Hrvatskoj imaju status redovnog učenika ili studenta kada obavljaju poslove privremenog karaktera, posredstvom ovlaštenih posrednika, a sukladno propisima koji reguliranu obavljanje tih poslova.
Stranci iz točke 9., 10., 14., 15., 17., 18. i 20. moraju imati zaključen valjani ugovor s fizičkom ili pravnom osobom koja je u Hrvatskoj registrirana za obavljanje navedenih djelatnosti.

3. POSLOVNA DOZVOLA
Poslovna dozvola je istovremeno odobrenje boravka i rada na području Republike Hrvatske.

Izdaje se strancu koji ima:
• registrirani obrt ili s obrtom izjednačenu djelatnost ili slobodno zanimanje,
• vodi poslove u registriranom vlastitom trgovačkom društvu ili u pravnoj osobi u kojoj ima većinski udio ili
• strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca i ispunjava ostale uvjete za izdavanje odobrenja za privremeni boravak.
Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole podnosi se policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka. Iznimno, stranci koji pružaju usluge u ime inozemnog poslodavca zahtjev za izdavanje poslovne dozvole mogu podnijeti i u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske.
Uz zahtjev za izdavanje poslovne dozvole stranac je dužan priložiti dokaz o registraciji trgovačkog društva, obrta, s obrtom izjednačene djelatnosti, slobodnog zanimanja ili ugovor o pružanju usluga s pravnom ili fizičkom osobom koja obavlja poslovnu djelatnost u Hrvatskoj. S obzirom da je poslovna dozvola vrsta privremenog boravka, stranac je dužan priložiti i ostale isprave navedene za privremeni boravak.
Zahtjev za produženje poslovne dozvole stranac mora podnijeti najmanje 30 dana prije isteka roka važeće poslovne dozvole.