- 1. Kako se upravlja programom IPA u RH?
Polazeći od pretpostavke da se države kandidati za članstvo na što bolji način trebaju pripremiti za samostalno upravljanje fondovima Europske unije nakon pristupanja, te time pokazati svoju zrelost kao buduća država članica, od država kandidata za članstvo očekuje se da programom IPA upravljaju na decentraliziranoj osnovi. Hrvatska će u tom procesu svakako iskoristiti dosadašnja iskustva stečena u procesu akreditacije i prijenosa nadležnosti za financijsko upravljanje programima PHARE, ISPA i SAPARD.
- 2. Tko je nadležan za izradu natječajne dokumentacije za IPA komponentu regionalni razvoj?
Ministarstvo gospodarstva je nadležno za izradu natječajne dokumentacije iz Operativnog programa za regionalnu konkurentnost, odnosno organizacijske jedinice tog i drugih ministarstava uključenih u provedbu pojedinih mjera i aktivnosti iz navedenog Operativnog programa (vidi prezentacije na www.mingorp.hr pod programom IPA pretpristupne pomoći).
- 3. Jesu li u programu IPA korisnici županije, općine i turističke zajednice?
Jesu, oni se kao mogući korisnici pojavljuju u IPA Operativnim programima za prekograničnu suradnju, regionalnu konkurentnost, ljudske resurse te za poljoprivredu i ruralni razvoj.
- 4. Mogu li, i na koji način, poduzetnici koristiti pretpristupne fondove za unapređenje svog poslovanja?
Moguće je koristiti sredstva kroz treću komponentu programa IPA (Operativni program „Regionalna konkurentnost“) dok su kroz petu komponentu (Integrirani program za poljoprivredu i ruralni razvitak) predviđena kapitalna ulaganja za poljoprivrednike (kontakt Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja http://www.mps.hr/, tel. 01 6106 525).
- 5. Gdje se mogu dobiti informacije o trenutno otvorenim EU natječajima?
- 6. Gdje se može dobiti pomoć u pripremi natječajne dokumentacije za EU projekte?
Informacije o pripremi natječajne dokumentacije potražite u regionalnoj razvojnoj agenciji u Vašoj županiji koja djeluje u tom okviru. Zatražite pomoć jedinica područne i lokalne samouprave širom RH koje imaju iskustva s pisanjem projekata koji se financiraju iz fondova EU. Možete kontaktirati HAMAG-ovog certificiranog konzultanta iz naše baze. Također se možete obratiti Hrvatskoj udruzi konzultanata - HUKON (www.hukon.hr) i Hrvatskom društvu investicijskih projektanata (www.hdip.hr). Opširnije informacije o konzultantskim tvrtkama možete dobiti i u Centru za poslovne informacije HGK na tel: 01/4606-708.
- 7. Hoće li se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju povećati dostupnost financijskih potpora malom i srednjem poduzetništvu?
Hoće. Ulaskom u EU povećat će se broj programa i instrumenata dostupnih Hrvatskoj, pa tako i za malo i srednje poduzetništvo.
- 8. Mogu li se hrvatske tvrtke javljati na natječaje raspisane u drugim državama članicama Unije?
Nakon ulaska Republike Hrvatske u EU hrvatske tvrtke bit će pod sustavom regulacije nabave EU, te će se za tvrtke iz svih zemalja članica primjenjivati jednoobrazni propisi.
- 9. Ima li u ponudi pretpristupnih programa onih na koje se mogu javiti veliki poduzetnici? Gdje je granica između malih, srednjih i velikih poduzetnika?
Veliki poduzetnici se obično javljaju na natječaje koji su raspisani kroz projekte koje financira EU, posebice vezano za radove ali i konzultantske usluge.
Razlika između malih, srednjih i velikih poduzetnika je u skladu s Europskom poveljom o poduzetništvu koja definira koji su veliki, srednji ili mali poduzetnici. Ovisno o veličini ovisi i način i interes uključivanja u pojedine programe.
- 10. Kako EU definira male i srednje poduzetnike?
Malo i srednje poduzetništvo se definira prema broju zaposlenih, ukupnom godišnjem prometu te ukupnoj aktivi. U tablici su definirana mikro, mala i srednja poduzeća.
| Kategorija |
Broj zaposlenih |
God. promet |
ili |
Aktiva |
Srednji |
< 250 |
≤ 50 milijuna € |
≤ 43 milijuna € |
Mali |
< 50 |
≤ 10 milijuna € |
≤ 10 milijuna € |
Mikro |
< 10 |
≤ 2 milijuna € |
≤ 2 milijuna € |
- 11. Koji su programi namijenjeni za financiranje projekata velikih poduzetnika?
Veliki poduzetnici se mogu natjecati za dobivanje ugovora kroz natječaje Europske unije za isporuku robe, izvođenje radova ili davanjem savjetodavne pomoći u skladu s natječajnim procedurama Europske unije.
- 12. Imaju li prednost programi za inovacije i poduzetništvo (konkurentnost) bazirani na ulaganja u opremu koja je porijeklom iz država članica EU?
Istraživanje tržišta sa ciljem jasnog definiranja da li predmet nabave zadovoljava princip zemlje podrijetla provodi se u fazi nakon programiranja/odobravanja projektnog sažetka. Time se zapravo isključuje mogućnost preferencije temeljem kriterija zemlje podrijetla.
- 13. Koji novi programi (u sklopu IPA-e ili ostalih programa EZ) su pogodni za projekte s područja zaštite okoliša?
Treća komponenta IPA programa je predviđena za financiranje projekata u području zaštite okoliša. Financirat će se projekti vezani uz Zahtjevna ulaganja u području zaštite okoliša (Investment Heavy Environmental Directives) koja definiraju regulative EU i vezane su uz ispunjavanje kriterija za članstvo u EU u području zaštite okoliša.
- 14. Koje su mogućnosti dobivanja bespovratnih sredstava za realizaciju zajedničkog projekta tvrtke iz Hrvatske i tvrtke iz zemlje članice EU (koja nije susjedna zemlja), na koje se programe može aplicirati i gdje se objavljuju natječaji?
Za informacije o prekograničnoj suradnji potrebno je kontaktirati Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Upravu za integrirani regionalni razvoj (http://www.mrrsvg.hr/). Privatne firme predviđene su kao mogući korisnici u samo nekim operativnim programima prekogranične suradnje RH i susjednih zemalja.
- 15. Kako ponuditi partnerstvo na projektu?
Ne postoje posebna pravila o procesu uspostavljanja partnerstva. Ovisi o zajedničkim interesima potencijalnih korisnika. U pojedinim programima prekogranične suradnje postoje baze podataka potencijalnih partnera u smislu informacija o projektnim idejama. Ako je neki projektni prijedlog zanimljiv, moguće je kontaktirati predlagatelja projekta te ponuditi partnerstvo. Više informacija o toj praksi u području prekogranične suradnje potražite u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva (Uprava za integrirani regionalni razvoj). Pomoć u ostvarivanju veza sa stranim partnerima u slučaju jedinica lokalne i područne samouprave može ponuditi i Ured hrvatskih regija u Bruxellesu (www.croatianregions.eu).
- 16. Ako je poduzeće poslovalo s gubitkom da li postoji mogućnost da se koriste sredstva dok se ne eliminira gubitak?
Nažalost kriteriji za financiranje projekata kroz različite programe EU ne omogućuju financiranje poduzeća koja su u gubitku. Poduzeća moraju stabilno poslovati na duži rok.
- 17. Mogu li početnička poduzeća sudjelovati na natječajima EU?
Ovisi. U natječajnoj dokumentaciji (Procurement Notice, Guidelines for Applicants) uvijek se definira koliko poduzeće mora biti staro da bi bilo prihvatljivo kao prijavitelj na natječaju.
- 18. Preko kojeg programa bi se mogla dobiti bespovratna sredstva za sufinanciranje gradnje apartmanskog naselja i sličnih turističkih sadržaja na području posebne državne skrbi?
Sredstva iz pretpristupnih programa nisu namijenjena profitnim aktivnostima. U uputama za aplikante (Guidelines for applicants, GfA) unutar svake Grant sheme objašnjeno je što se financira i koji su troškovi prihvatljivi.
- 19. Što može raditi malo ili srednje poduzeće ako se prijavljuje na grant sheme? Zašto se primjerice ne smije generirati profit, pa koja mi je onda motivacija?
Sredstva EU su javna sredstva poreznih obveznika EU, pa prema tome grantovi imaju za namjenu opće, a ne privatno dobro. Namjena im nikako nije ostvarivanje profita, ali se iz tih sredstava mogu razvijati unutarnji kapaciteti poduzeća (obrazovanje zaposlenika, modernizacija poslovanja...) s ciljem njihove veće konkurentnosti na tržištu.
- 20. Kada se iz rezultata projekta može početi ostvarivati profit?
Poslije završetka projekta korisnik nije više vezan ugovorom i može slobodno raspolagati rezultatima projekta.
- 21. Koje su mogućnosti korištenja sredstava iz pretpristupnih fondova EU za dokapitalizaciju u opremu i objekte na zbrinjavanje sekundarnih sirovina?
Pretpristupnim fondovima Europske unije nemoguće je direktno financirati opremu i radove privatnim tvrtkama.
- 22. Gdje mali aplikanti mogu naći na jednom mjestu informacije o bespovratnim (grant) sredstvima EU?
Na stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje objavljuju se natječaji za sheme bespovratnih sredstava koje sadrže i vodič za prijavitelje projekata u kojima možete naći sve konkretne informacije i upute vezane uz pojedini natječaj.
Svi podaci nalaze se u Praktičnom vodiču kroz procedure ugovaranja pomoći EZ trećim zemljama (PRAG - Practical Guide EC External Aid Contract procedures), na stranici EuropeAid-a (ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm), te na stranicama SAFU (www.safu.hr), za pojedine otvorene natječaje. Informacije možete potražiti i na HAMAG-ovoj stranici.
- 23. Koja je institucija prva u koju se mi gospodarstvenici trebamo javiti i započeti pregovore o korištenju sredstava EU?
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) raspolaže s najviše informacija o programima i projektima koji su predviđeni u sektoru gospodarstva. Ipak, svi otvoreni aktualni natječaji moraju biti javno objavljeni i na stranici Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) (www.safu.hr). Zainteresirani se mogu obratiti i u HGK, Euro info komunikacijski centar Zagreb (www.euroinfo.hr), može i putem e-maila: eicc@hgk.hr. U HAMAG-u možete potražiti informacije o bespovratnim sredstvima (grant sheme).
- 24. Koliko je vremena (otprilike) potrebno za pripremu jednoga kvalitetnog projekta?
Prema pravilima nabave Europske komisije, natječaji su otvoreni od 2 do 3 mjeseca (ovisno o iznosu financiranja). Dva bi mjeseca trebala biti dostatna za pripremu projektnog prijedloga, a više ako prijavitelj nema iskustva.
- 25. Gdje na jednom mjestu možemo naći informacije o natječajima EU, ali da uključuju i sve javne nabave na teritoriju EU? Možemo li i mi kao hrvatska tvrtka ravnopravno sudjelovati u tim javnim nabavama?
S obzirom na vrlo veliki broj javnih nabava koje se svakodnevno objavljuju u EU, Euro info komunikacijski centar Zagreb pri HGK uveo je uslugu automatskog obavještavanja o otvorenim javnim nabavama u EU - ‘Tender Support System’ (TSS). Tom uslugom omogućuje se dnevno prosljeđivanje informacije (na e-mailove korisnika prema oblikovanom profilu tvrtke) o otvorenim javnim nabavama u EU.
Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u veljači 2005. godine hrvatskim je tvrtkama omogućen pristup natječajima za javnu nabavu u EU. Sve hrvatske tvrtke mogu se natjecati za ugovore na području izvođenja radova, pružanja usluga i nabave opreme.
- 26. Koje tvrtke i institucije iz Hrvatske su do sada dobile sredstva iz programa CARDS, SAPARD, ISPA i PHARE? Koji su pojedinačni iznosi sredstava?
Popis tvrtki koje su dobivale sredstva na natječajima iz navedenih fondova može se pronaći na stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (www.safu.hr) u dokumentu koji se objavljuje za svaki natječaj, a zove se Contract Award Notice (Objava dodjele ugovora). Iznos financijskih alokacija po projektima iz određenog programa može se pronaći u Financijskim sporazumima potpisanima za paket projekata koji se financiraju iz godišnje alokacije sredstava za svaki program (primjerice Financijski sporazum za CARDS 2004, za Phare 2005).